💡 Like BikeGremlin? Support me on Patreon or buy me a coffee Registration is free - no ads for logged-in users.

Zamena zadnjeg amortizera

Make Search Great Again :)

Google Add BikeGremlin as a preferred source on Google

Andreja

Frequent Pedaler
Hub Hero
Poštovanje Relja,

Posedujem jedan ,,old school" freeride bicikl iz 2004. godine. Napred je viljuška sa štelovanjem hoda 150-170mm, a pozadi amortizer sa 195mm ETE dužine i 50mm stroke dužine odnosno hoda klipa. Položaj zadnjeg amortizera na ramu je vertikalan. Link, odnosno rame sa gornje strane koje povezuje amortizer sa zadnjim trouglom je prilično dugačko i ima 3 rupe tako da amortizer može biti zakošen ka napred, stajati skroz vertikalno, ili ka nazad. Našao sam se u situaciji da mi je potreban drugi zadnji amortizer. Međutim, po oglasima kod nas je jako teško naći amortizer sa skroz istim dimenzijama. Testirao sam ramena kada amortizer nije na biciklu i mogu reći da fizički može da se upaše čak i amortizer od 220mm ETE - točak neće ići u suprotnom smeru pri radu amortizera, to je neka granica do koje može raditi u ,,normalnom" položaju. Takođe, mogao bi se namontirati i neki kraći zadnji amortizer sa istim hodom - ima prostora da neće točak udariti u šipku sedišta prilikom bottom out-a. Naravno, svestan sam da će se geometrija menjati ukoliko uzmem amortizer sa drugačijom ETE dužinom. Moje pitanje bi bilo, do koje granice bih po Vašem mišljenju smeo da idem (da ne pukne rame zbog neke sile i slično) što se tiče ETE dužine amortizera, s obzirom da ima poprilično prostora kao što sam pomenuo i da je malo teže naći amortizer sa istim oznakama na našim oglasima? Što se geometrije tiče, iskreno mi ne bi smetala neka blaga promena, sve dok je bezbedno što se tiče rama i ramena... Unapred hvala.

Srdačan pozdrav, Andreja.
 
Poštovanje Relja,

Posedujem jedan ,,old school" freeride bicikl iz 2004. godine. Napred je viljuška sa štelovanjem hoda 150-170mm, a pozadi amortizer sa 195mm ETE dužine i 50mm stroke dužine odnosno hoda klipa. Položaj zadnjeg amortizera na ramu je vertikalan. Link, odnosno rame sa gornje strane koje povezuje amortizer sa zadnjim trouglom je prilično dugačko i ima 3 rupe tako da amortizer može biti zakošen ka napred, stajati skroz vertikalno, ili ka nazad. Našao sam se u situaciji da mi je potreban drugi zadnji amortizer. Međutim, po oglasima kod nas je jako teško naći amortizer sa skroz istim dimenzijama. Testirao sam ramena kada amortizer nije na biciklu i mogu reći da fizički može da se upaše čak i amortizer od 220mm ETE - točak neće ići u suprotnom smeru pri radu amortizera, to je neka granica do koje može raditi u ,,normalnom" položaju. Takođe, mogao bi se namontirati i neki kraći zadnji amortizer sa istim hodom - ima prostora da neće točak udariti u šipku sedišta prilikom bottom out-a. Naravno, svestan sam da će se geometrija menjati ukoliko uzmem amortizer sa drugačijom ETE dužinom. Moje pitanje bi bilo, do koje granice bih po Vašem mišljenju smeo da idem (da ne pukne rame zbog neke sile i slično) što se tiče ETE dužine amortizera, s obzirom da ima poprilično prostora kao što sam pomenuo i da je malo teže naći amortizer sa istim oznakama na našim oglasima? Što se geometrije tiče, iskreno mi ne bi smetala neka blaga promena, sve dok je bezbedno što se tiče rama i ramena... Unapred hvala.

Srdačan pozdrav, Andreja.

Pozdrav,

Ne znam kolika je tolerancija u tom slučaju (pretpostavljam da to zavisi i od uslova vožnje, ali ne znam do koje granice je efekat zanemariv nevezano za uslove vožnje).

Možda vredi pisati proizvođaču rama (ako još posluje i hoće odgovoriti).

Relja
 
Back
Top Bottom